Prvi ris obilježen GPS ogrlicom u Hrvatskoj
Tomislav Gomerčić1, Goran Gužvica2, Đuro Huber1
1 Zavod za biologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10000 Zagreb
2 Oikon d.o.o. - Institut za primjenjenu ekologiju, Av. V. Holjevca 20, Zagreb
Euroazijski ris (Lynx lynx) jedna od tri velike zvijeri koje žive u Hrvatskoj predmet je znanstvenih istraživanja već desetak godina. Do sada su bila uspješno obilježena samo dva risa VHF radio ogrlicama i to na području Gorskog kotara. S obzirom da se radilo o vrlo mladim, juvenilnim životinjama koje nisu ni približno dosegle veličinu odraslih jedinki, nije bilo moguće obilježiti ih GPS ogrlicom koja je znatno veće mase od primijenjenih. Oba risa bila su telemetrijski praćena, međutim, u oba slučaja signal se relativno brzo izgubio, te je i do danas nepoznata sudbina obilježenih jedinki. Razlog tako malog broja obilježenih risova leži u činjenici da je u Hrvatskoj brojnost te vrste vrlo mala (40 – 60 jedinki), te u biološkim značajkama te vrste. Euroazijski ris teritorijalna je životinja što znači da na određenoj površini živi samo jedna jedinka, a u ovisnosti o kvaliteti staništa ta površina može iznositi 100, 150 pa i više kvadratnih kilometara. Za razliku od ostalih velikih zvijeri, medvjeda i vuka, ris se hrani samo plijenom koji sam ulovi, te je jedan od najučinkovitijih načina hvatanja risova u znanstvene svrhe postavljanje zamki oko svježeg risovog plijena.
Ljubaznošću gospode ing. Alojzija Frkovića i Arsena Jakovca 28. studenoga 2006. godine pristigla je dojava o pronalasku risovog plijena – svježe ulovljene srne nedaleko Mrkoplja. S obzirom da se ris više dana vraća svom plijenu, na tom mjestu postavljeno je pet zamki. Sljedećega jutra, prilikom obilaska zamki istraživači su našli risa u zamci.
Slika 1, 2. Ris uhvaćen u zamku
Slika 3. Kemijska imobilizacija pomoću injekcione puhaljke
Uslijedila je kemijska imobilizacija (uspavljivanje) životinje pomoću injekcione puhaljke i specijalnog kemijskog sredstva, te je nakon 12 minuta životinja zaspala i oslobođena iz zamke. S obzirom na relativno kratko vrijeme djelovanja kemijskog sredstva (oko 1 sat) istraživači su užurbano izvršili čitav niz radnji.
Slika 4, 5. Mjerenje i obilježavanje risa
Utvrđena je masa, određen spol, uzete su osnovne tjelesne izmjere, implantiran je mikročip iza lijevog uha, te su uzeti bris iz nosa, prepucija i uzorci krvi i dlake za laboratorijske analize. Postavljena je i testirana GPS ogrlica koju bi ris trebao nositi oko godinu dana. Utvrđeno je da se radi o odraslom mužjaku, tjelesne mase 18 kg i dobrog gojnog i zdravstvenog stanja. Mjerenje i obilježavanje risa trajalo je nešto manje od jednog sata. Tijekom buđenja, risa je pozorno pratila ekipa istraživača s udaljenosti od oko 30-tak metara, te bilježila njegovo ponašanje.
Slika 6. Buđenje risa obilježenog GPS ogrlicom
Postavljena GPS ogrlica programirana je da određuje geografski položaj risa (dva puta dnevno), bilježi podatke o aktivnosti životinje (svakih pet minuta), te o temperaturi koja je rezultanta temperature okoliša i tjelesne temperature obilježene životinje. Da bi se došlo do tih podataka istraživači moraju doći na udaljenost do 1 km od životinje i pomoću uređaja (modema) preko VHF radiovalova preuzeti podatke iz ogrlice na risu. Dana 16. prosinca 2006. preuzeti su podaci iz ogrlice i time se došlo do informacija o kretanju risa u protekla dva tjedna od postavljanja GPS ogrlice. Podaci pokazuju da se životinja nije puno kretala i da se je zadržavala na području radijusa do 5 km od mjesta gdje je ulovljena. Pregledom prvih dobivenih podataka uočljivo je, što je i očekivano, da je životinja najaktivnija u ranim večernjim i ranim jutarnjim satima. Za detaljnije analize potrebno je znatno duže vrijeme praćenja tijekom kojeg će se prikupi više podataka.
Uspije li se pratiti obilježeni ris veći dio predviđenog razdoblja, ovim istraživanjem prikupit će se vrlo vrijedni podaci čijom će se analizom doći do spoznaja o području kretanja tj. površini teritorija obilježenog risa; učestalosti boravljenja i indeksu sklonosti risa prema određenim tipovima staništa; raspodjeli nadmorskih visina i smjera nagiba terena s obzirom na područje kretanja obilježenog risa, najvećoj udaljenosti prijeđenoj u jednom danu i dr.