Preliminarni rezultati praćenja prijelaza životinja zelenim mostom Osmakovac u Dalmaciji

Preliminary records of animal crossing over green bridge Osmakovac, Croatia

Goran Gužvica¹, Lidija Šver²

¹Zavod za ekogeografiju, Oikon d.o.o. – Institut za primjenjenu ekologiju, V. Holjevca 20, Zagreb
²Laboratorij za biologiju i genetiku mikroorganizama, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak: U ovom radu prikazani su preliminarni rezultati prvih 85 dana praćenja prijelaza životinja zelenim mostom Osmakovac u Dalmaciji. Istraživani zeleni most duljine je 200 m i nalazi se na autocesti A1, dionici Bosiljevo – Split, nedaleko Vučevice, GPS koordinata 43,588058 S; 16,436847 I. U ovim istraživanjima korištena je metoda praćenja srednjih i velikih sisavaca prilikom prelaska preko zelenog mosta pomoću infracrvenih (IC) senzora u kombinaciji s kontrolnom pješčanom trakom.
Tijekom istraživanja provedenih u razdoblju od 16. rujna do 10. prosinca 2006. godine zabilježeno je ukupno 8404 prekida infracrvene zrake tj. prijelaza mostom od čega je 3401 tijekom noći što čini 40.5 % svih prijelaza. Tijekom jednog dana prosječno je zabilježeno 99 prijelaza. Na kontrolnoj pješčanoj traci zelenog mosta Osmakovac uočeno je ukupno 145 tragova različitih životinja, čovjeka i dio tragova koje nije bilo moguće determinirati. Najzastupljeniji su tragovi roda Canis (vuk ili pas; 26,9 %), a vrlo često se pojavljuju i tragovi divlje svinje (22,1 %). Usporedbom dnevne raspodjele prekida IC zraka (tijekom 24 sata) na zelenim mostovima Osmakovac i Dedin uočljivo je da je najveći broj prekida na zelenom mostu Osmakovac zabilježen u razdobljima od 8 do 10 i od 17 do 19 sati. Ovakva dnevna raspodjela posljedica je nazočnosti domaćih životinja i ljudi. Na zelenom mostu Dedin uočljiv je porast broja prijelaza u sumrak tj. iza 19 sati koji je tijekom noći konstantno visok, te kontinuirani pad u razdoblju od 10 do 19 sati tj. tijekom dana. Takva dnevna raspodjela prijelaza znatno je primjerenija dinamici aktivnosti divljih životinja.
Navedeni preliminarni podaci ukazuju na opravdanost izgradnje zelenog mosta Osmakovac koji omogućuje migracije životinja preko toga dijela dionice autoceste Bosiljevo – Split. Međutim, tek nakon praćenja od najmanje godinu dana (4 godišnja doba) bit će moguće izvesti preciznije zaključke, odnosno izraditi elaborat s naputcima o tehničkim i krajobraznim promjenama koje bi zeleni most Osmakovac učinile učinkovitijim.

Ključne riječi: zeleni most, prijelaz životinja, IC senzor, Osmakovac, Hrvatska

Key words: green bridge, animal crossing, IR sensor, Osmakovac, Croatia

UVOD

U posljednjih petnaestak godina u staništima zvijeri u Hrvatskoj pojavio se je čitav niz struktura kao posljedica antropogenog djelovanja. Najznačajnije su mreža prometnica, a posebice autoceste, koje fragmentiraju staništa te otežavaju migracije životinja (Damas & Smith Ltd., 1983; Mech et al. 1988; Clevenger & Waltho, 2000; Clevenger et al. 2001; Huber, 2001; Kusak et al. 2000; Singleton et al. 2002; Huber & Kusak, 2005), odnosno protok gena, ali i direktno utječu na mortalitet zvijeri stradavanjem od prometa (Frković et al. 1987; Huber et al. 1998, 2002a). Navedeni antropogeni utjecaj direktno utječe na brojnost populacija divljih životinja, ali i na znatno povećanje patoloških pojava. Jedan od osnovnih kriterija prihvatljivosti zahvata izgradnje autoceste sa aspekta faune u studijama utjecaja na okoliš je stupanj propusnosti autoceste za prolaz, odnosno prijelaz životinja (Huber et al. 2002c). U ovisnosti o konfiguraciji terena većem stupnju propusnosti znatno doprinose strukture kao što su tuneli i vijadukti. Međutim, tamo gdje njihova izgradnja nije predviđena ili su smještaj i dimenzije neodgovarajuće nužno je projektiranje i izgradnja posebnih struktura u obliku umjetnih tunela tzv. zelenih mostova (Kobler & Adamic, 1999; Huber et al. 2002c).
Prvi zeleni most u Hrvatskoj izgrađen je 1999. godine na autocesti Zagreb - Rijeka kod mjesta Dedin. Na njemu je više godina vršen monitoring prijelaza divljih životinja, a posebno srednjih i velikih sisavaca (Huber et al., 2000; Huber et al., 2002b) stječući pri tome iskustvo za propisivanje izgradnje sličnih struktura na drugim dionicama autocesta u Hrvatskoj (Huber et al. 2002c). Do danas je izgrađeno i pušteno u funkciju još pet zelenih mostova i to na dionici autoceste Bosiljevo – Split. Četiri od njih duljine su 120 m (Ivačino brdo, Rasnica, Medina gora i Varošina), dok je zeleni most Osmakovac dug 200 m i predstavlja najdulji zeleni most u Hrvatskoj. I na tim zelenim mostovima nužno je provoditi praćenje učestalosti prijelaza divljih životinja u svrhu eventualnih tehničkih i krajobraznoh korekcija da bi oni što bolje zadovoljili svoju funkciju. Zbog toga su uz pomoć Ministarstva kulture RH nabavljeni najnoviji modeli infracrvenih (IC) senzora i postavljeni na zeleni most Osmakovac radi testiranja njihove učinkovitosti.

MATERIJAL I METODE

Istraživani zeleni most Osmakovac nalazi se na autocesti A1, dionici Bosiljevo – Split, nedaleko Vučevice, GPS koordinata 43,588058 S; 16,436847 I.

Slika 1. Zeleni most Osmakovac , pogled s autoceste

 
Slika 2. IC senzori i kontrolna pješčana traka na zelenom mostu Osmakovac

U ovim istraživanjima korištena je metoda praćenja srednjih i velikih sisavaca prilikom prelaska preko zelenog mosta pomoću infracrvenih (IC) senzora. Set senzora sastoji se od predajnika koji emitira infracrvenu zraku te prijamnika koji registrira i bilježi svaki prekid emitirane zrake prilikom prolaska životinje, pridružujući mu podatke o vremenu do razine sekunde kada je zraka prekinuta. Udaljenost između predajnika i prijamnika iznosi 25 m. Ovom metodom dobivaju se podaci samo o broju prijelaza bez mogućnosti određivanja taksonomske pripadnosti životinja. Radi kontrole i odjeljivanja srednjih i velikih sisavaca od manjih, IC senzori postavljeni su na visinu 40 cm iznad tla tako da životinje manje od zeca, lisice i jazavca mogu proći nezabilježene. Podešavanjem broja impulsa zrake moguće je eliminirati registriranje prekida zrake preletom leptira, ptice i slično. Prostor između predajnika i prijamnika potrebno je održavati u smislu visine vegetacije koja neželjeno može utjecati na prekid zrake. Ova metoda koristi se u kombinaciji s kontrolnom pješčanom trakom koja na osnovi tragova omogućuje određivanje taksonomsku odredbu životinje, odnosno procjenu učestalosti pojedinih vrsta životinja koje prijelaze zelenim mostom.

Slika 3. Komplet IC senzora, predajnik i prijamnik

Slika 4. IC senzor u zaštitnom betonskom stupu

Na istraživani zeleni most Osmakovac postavljeni su IC sezori tipa Trailmaster TM1550, a prikupljanje zabilježenih podataka vrši se uređajem TM Data Collector u kombinaciji sa software-om TM STAT PACK za Windows 98, NT, 2000, ME, XP. S obzirom na duljinu zelenog mosta (200 m) postavljeno je 8 kompleta IC senzora čime je most podijeljen na osam odsječaka. Prijamnik korištenog modela IC senzora može zabilježiti u memoriju do 1000 prekida zrake. S obzirom na to, prikupljanje zabilježenih podataka izvodi se u intervalima od 3 tjedna pri čemu se vrši i determinacija i brisanje tragova na kontrolnoj pješčanoj traci, te se vrši kontrola izvora električnog napajanja.

REZULTATI
Infracrveni senzori

 Tijekom istraživanja provedenih u razdoblju od 16. rujna do 10. prosinca 2006. godine pomoću 8 kompleta IC senzora postavljenih na zelenom mostu Osmakovac zabilježeno je ukupno 8404 prekida infracrvene zrake tj. prijelaza mostom. Od tog broja 3401 prekid zrake zabilježen je tijekom noći što čini 40.5 % prijelaza životinja. Broj ukupnih, dnevnih i noćnih prekida IC zrake po svakom od 8 odsječaka zelenog mosta Osmakovac prikazan je u tablici 1. Odsječak s najvećim sveukupnim brojem prekida IC zrake je odsječak 2, a najmanje frekventan je odsječak 5 (slika 5). Tijekom noći najviše prekida IC zrake je zabilježeno na odsječku 4, a najmanje na odsječku 8 (slika 6).

Tablica 1. Broj sveukupnih, dnevnih i noćnih prekida IC zrake po svakom od 8 odsječaka zelenog mosta Osmakovac

	noćni		dnevni		sveukupni
Odsječak 1	67	46.2 %	78	53.8 %	145
Odsječak 2	1409	59.1 %	974	40.9 %	2383
Odsječak 3	39	19.2 %	164	80.8 %	203
Odsječak 4	1424	80.5 %	345	19.5 %	1769
Odsječak 5	39	33.6 %	77	66.4 %	116
Odsječak 6	319	26.7 %	875	73.3 %	1194
Odsječak 7	78	8.2 %	879	91.8 %	957
Odsječak 8	26	1.6 %	1611	98.4 %	1637
Ukupno:	3401	40.5 %	5003	59.5 %	8404

Slika 5. Grafički prikaz sveukupnih prekida infracrvene zrake tj. prijelaza zelenim mostom za svaki od 8 odsječaka

 
Slika 6. Prikaz noćnih prekida infracrvene zrake tj. prijelaza zelenim mostom za svaki od 8 odsječaka izražen postotnim vrijednostima

Istraživanje je provođeno tijekom 85 dana, a preliminarni rezultati pokazuju da je tijekom jednog dana prosječno zabilježeno 99 prijelaza zelenim mostom od čega je 59 tijekom dana, a 40 tijekom noći.

Kontrolna pješčana traka

 U razdoblju od 16. rujna do 10. prosinca 2006. godine na kontrolnoj pješčanoj traci zelenog mosta Osmakovac uočeno je ukupno 149 tragova različitih životinja, čovjeka i dio tragova koje nije bilo moguće determinirati. Broj tragova pojedinih zastupljenih vrsta i ukupni broj tragova na svakom od osam odsječaka prikazan je u tablici 2 i slici 7. Najzastupljeniji su tragovi roda Canis (vuk ili pas; 26,0 % tragova), a vrlo često se pojavljuju i tragovi divlje svinje (21,0 % tragova). Prema tragovima, najučestaliji prijelazi životinja su na prvom odsječku.

Tablica 2. Broj tragova determiniran na kontrolnoj pješčanoj traci na zelenom mostu Osmakovac u razdoblju od 16. 09. do 10. 12. 2006.

Tragovi	Odsječak zelenog mosta								Ukupno po vrsti
	1	2	3	4	5	6	7	8	broj	%
vuk ili pas	11	6	5	3	4	2	5	3	39	26,0
divlja svinja	9	1	7	2	6	4	1	2	32	21,0
lisica	2	1	0	0	0	0	0	1	4	3,0
domaće životinje	5	3	7	2	4	3	0	2	26	17,0
čovjek	3	0	2	1	1	0	1	0	8	5,0
nedeterminirano	5	6	7	5	5	4	4	4	40	28,0
Ukupno po odsječku:	37	18	28	13	20	13	11	12	149	100

Slika 7. Udio tragova pojedinih vrsta životinja na kontrolnoj pješčanoj traci.

 
Slika 8. Domaće životinje na zelenom mostu

 
Slika 9. Tragovi a) čovjeka; b) divlje svinje; c) i d) vuka ili psa na kontrolnoj pješčanoj traci zelenog mosta Osmakovac.

RASPRAVA

Analiza preliminarnih rezultata prijelaza životinja zelenim mostom Osmakovac pokazuje veći udio dnevnih prijelaza od noćnih. S obzirom da su divlje životinje aktivnije u sumrak i noću, uzrok takve raspodjele je utvrđena nazočnost domaćih životinja koje prolaze i borave tijekom dana na zelenom mostu, te prilikom svakog boravka višekratno aktiviraju postavljeni sustav praćenja prijelaza. Tome u prilog govori i raspodjela učestalosti tragova na kontrolnoj pješčanoj traci. Najveća učestalost tragova je na prvom odsječku prema kojem vodi pristupna staza mostu od glavne ceste. Osim najveće učestalosti tragova, na prvom odsječku zabilježen je i najveći broj dnevnih prijelaza što također govori u prilog navedenoj tvrdnji. Analiza noćnih prijelaza pokazuje drugačiju raspodjelu tako da učestalost prijelaza raste prema sredini mosta. Četvrti odsječak je najfrakventniji, a slijede ga drugi i šesti. S obzirom na pretpostavku da u noćnom razdoblju mostom ne prelaze i na njemu ne borave domaće životinje, izbor navedenih odsječaka za prolaz (pretpostavljeno divljih životinja) je očekivan s obzirom da je oko sredine mosta najmanji utjecaj buke i svjetla od vozila koja prolaze autocestom. Takva raspodjela frekvencija prolaza među segmentima djelomično je posljedica i krajobraznog uređenja mosta koji u potpunosti nije primjeren. Za razliku od ostalih zelenih mostova u Hrvatskoj, na Osmakovac je umjetno navežena veća količina kamenja što za oportunističke vrste djelomično predstavlja barijeru. Tome u prilog govori i zapažanje da se određeni dio životinja koristi malim podvožnjakom u blizini sjeverne strane zelenog mosta. Nameće se pitanje i relativno velikog udjela tragova koji se pripisuju vuku ili psu, a koje nije moguće morfološki razlučiti. S obzirom na utvrđenu nazočnost ljudi i domaćih životinja moguće je pretpostaviti da znatan dio determiniranih tragova pripada psima, međutim točan odgovor na to pitanje moguće je dobiti postavljanjem dovoljnog broja fotozamki koje omogućavaju determinaciju i fotoidentifikaciju životinje (Gužvica et al. 2005, 2006)).
Iako preliminarne, rezultate dobivene na zelenom mostu Osmakovac (85 dana istraživanja) djelomično je moguće usporediti s rezultatima dobivenim na zelenom mostu Dedin na kojem su istraživanja vršena 664 dana (Huber et al. 2000; Huber & Schwadrerer, 2001; Huber et al. 2002b). Usporedbom dnevne raspodjele prekida IC zraka (tijekom 24 sata) na zelenim mostovima Osmakovac i Dedin (slika 10) uočljivo je da je najveći broj prekida na zelenom mostu Osmakovac zabilježen u razdobljima od 8 do 10 i od 17 do 19 sati. Ovakva dnevna raspodjela prekida IC zraka također je posljedica nazočnosti domaćih životinja i ljudi, odnosno dolaska i odlaska s paše. Ista činjenica također uvjetuje i veći broj dnevnih prijelaza u odnosu na noćne. Na zelenom mostu Dedin uočljiv je porast broja prijelaza u sumrak tj. iza 19 sati koji je tijekom noći konstantno visok, te kontinuirani pad u razdoblju od 10 do 19 sati tj. tijekom dana (slika 10). Takva dnevna raspodjela prijelaza znatno je primjerenija dinamici aktivnosti divljih životinja. Tome u prilog govori i činjenica da na zelenom mostu Dedin tragovi domaćih životinja uopće nisu uočeni.

Slika 10. Usporedba dnevne raspodjele prijelaza životinja zelenim mostovima Dedin i Osmakovac.

Preliminarni podaci dobiveni tijekom 85 dana praćenja prijelaza životinja preko zelenog mosta Osmakovac pokazuju opravdanost izgradnje toga objekta koji omogućuje migracije životinja preko toga dijela dionice autoceste Bosiljevo – Split. Međutim, tek nakon praćenja od najmanje godinu dana (4 godišnja doba) bit će moguće izvesti preciznije zaključke, odnosno izraditi elaborat s naputcima o tehničkim i krajobraznim promjenama koje bi zeleni most Osmakovac učinile učinkovitijim.

LITERATURA

Clevenger A P, Chruszez B, Gunson K E, (2001) Highway migration fencing reduces wildlife-vihicle collisions. Wildlife Society Bulletin 29(2): 646-653

Clevenger A P, Waltho N, (2000) Factor influencing the effectivness of wildlife underpasses in Banff National Park, Alberta, Canada. Conservation Biology 14: 47-56

Damas and Smith Ltd, (1983) Wildlife mortality transporation Corridors in Canada's Nationals Parks, impact and migration. Volume 1. Main Report submitted to Parks Canada, Ottawa, Ontario, Canada, 397 pp. & apps.

Frković, A, Ruff, R L, Cicnjak, L, Huber, Đ, (1987) Brown bear mortality during 1946-85 in Gorski kotar, Yugoslavia. Int. Conf. Bear Res. and Manage 7: 87-92.

Gužvica, G, Gomerčić, T, Šver, L, Huber, Đ, (2005) Praćenje kretanja divljih životinja korištenjem foto-zamki.- Drypis – Časopis za primijenjenu ekologiju, www.drypis.info

Gužvica, G, Gomerčić, T, Šver, L, Huber, Đ, (2006) Primjena foto zamki u praćenju kretanja divljih životinja u Gorskom kotaru, Knjiga sažetaka, II. znanstveni skup s međunarodnom sudjelovanjem «Prirodoslovna istraživanja riječkog područja», Rijeka, 14. – 17. 06. 2006, 79-80
Huber Đ, (2001) Utjecaj prometa na divlje životinje u Hrvatskoj. U: Ekologija i medicina u prometu. Jelčić I. (ur.). Zagreb

Huber Đ, Kusak J, (2005) Praćenje stanja okoliša (monitoring) – propusnost autoceste Zagreb – Split za životinje, Veterinarski fakultet, Zavod za biologiju. 1-241

Huber, Đ, Kusak, J, Frković, A, (1998) Traffic kills of brown bears in Gorski kotar, Croatia, Ursus 10: 167-171

Huber Đ, Kusak J, Frković A, Gužvica G, Gomerčić T, (2002a) Causes of wolf mortality in Croatia in the period 1986-2001, Veterinarski arhiv 72 (3): 131-139

Huber, Đ, Kusak, J, Gužvica, G, (2000) Wildlife crossings over green bridge near Dedin in Gorski kotar.- Proceedings of Abstracts of the Papers of the Seventh Congress of Croatian Biologists, (Hvar, 24. - 29. 9. 2000.), 200-201

Huber, Đ, Kusak, J, Gužvica, G, Gomerčić, T, Schwaderer, G, (2002b) The effectiveness of green bridge Dedin in Gorski kotar (Croatia) for brown bears.- Fourteen international conference on bear research and management / Kvam, Tor ; Sorensen, Ole Jakob (ur.). Steinkjer: International association for bear research and management, 73

Huber, Đ, Schwadrerer, G, (2001) Bedeutung von Querungshilfen fur Grossraubtiere am Beispiel der Autobahn Karlovac – Rijeka in Kroatien.- Ein Bruckenschlang fur Wildtiere / Link, Fred-Gerhard (ur.). Baden-Württemberg : Akademie fur Natur- und Umweltschutz Baden-Wurttemerg, 55-60

Huber, Đ, Tvrtković, N, Dušek, A, Štahan, Ž, Pavlinić, I, Krivak Obadić, V, Budak Rajčić, D, (2002c) Propusnost cesta za životinje (Prijedlog smjernica za projektiranje).- Institut građevinarstva Hrvatske, 1-67

Kobler A, Adamic M, (1999) Brown bears in Slovenia: identifying locations for constructions of bridges across highways. In: Evink, G., Garrett P., Zeigler D. (eds.) Proceedings of the third international conference on wildlife ecology and transportation. Report No. FL-ER-73-99. Tallahassee, FL. Florida Department of Transportation: 29-38

Kusak, J, Huber, Đ, Frković, A, (2000) The effects of traffic on large carnivore populations in Croatia, Biosphere Conservation 3: 35-39

Mech L D, Fritts S H, Radde G L, Paul W J, (1988) Wolf distribution and road density in Minnesota, Wildlife Society Bulletin 16: 85-87

Singleton P H, Gaines W L, Lehmkuhl J F, (2002) Landscape permeability for large carnivores in Washington: a geographic information system weighed-distance and least cost corridor assessment. Res. Pap. PNW-RP-549. Portland, OR: U.S. Department of Agriculture, Forest Service, Pacific Northwest Research Station. 89 pp.